SPORTSKI SATOVI

Nurnberški urar Peter Henlein izradio je 1511. prvi džepni sat, koji je bio preteča današnjim ručnim satovima, a tijekom svog razvoja, već je u 17. stoljeću gospodi ponudio mogućnost da ih nose kao standardni dodatak na svojim odijelima.

Kontroverzni britanski kralj Charles II., poznat po svojim modnim inovacijama, navodno je prvi počeo nositi kaputić sa satom u unutarnjem džepu, a s obzirom da je propisivao dress-code na svom dvoru i ova je inovacija postala instant trend. Zanimljivo je da su tadašnji džepni satovi imali samo jednu kazaljku. Druga koja je pokazivala minute, dodana je tek 1700. godine.

Po čemu prepoznajemo dobar ručni sat? Dok su prvi modeli sportskih satova bili nužni i praktični mjerni instrumenti, tijekom vremena postali su statusni simboli. Postoje polemike oko prvog sportskog sata – jedni smatraju da je to bio Louis Cartier, koji je početkom 20. stoljeća načinio ručni sat za poznatog pionira letenja Alberta Santos – Dumonta, koji je po njemu dobio ime Santos. Drugi misle da je to bila tvrtka Rolex, koja je 1927. predstavila prve vodootporne modele.  Zanimljivo je da Rolexovi urari nisu izradili te satove za plivače, već kako bi ga zaštitili od prljavštine, prašine, vlage, pijeska i ostaloga što bi moglo naštetiti funkcioniranju sata.

Ronilački satovi

Kada je sportašica Mercedes Gleitze 1927. za 15 sati preplivala kanal La Manche s Rolexovim Oysterom na ruci i kada je sat nakon toga radio, brand i plivačica postali su poznati u cijelome svijetu. Iz tog vremena potječe poznati Blancpainov model Fifty Fathoms koji je bio vodootporan do 100m s rotirajućim okvirom za namještanje vremena ronjenja.

Potkraj 60-ih model Omega Seamaster 600 koristio se kao ronilački sat za profesionalce. Konkurencija mu je bio Rolexov Sea Dweller s ugrađenim automatskim helijskim ventilom. Omegin Seamaster Professional Diver iz 1993. smatra se jednim od najvažnijih satova u modernoj povijesti dizajna. Premda se nazivaju ronilačkim satovima, prije ćemo ih vidjeti u uredu, baru ili nekom SPA hotelu, jer su postali statusni simboli.

Avijatičarski satovi

Avijatičarski satovi razvili su se 30-ih iz vojnih satova i morali su biti ne samo vodootporni, već i otporni na udarce, antimagnetski i jednostavni za očitavanje. Tako je 50-ih stvoren Navimetar, sat s logaritmičnim mehaničkim računalom za izračunavanje brzine, kuta polijetanja i slijetanja, udaljenosti i potrošnje goriva. Vrlo brzo Navimetar je osvojio pilote i zaljubljenike u aeronautiku, te postao službeni sat društva Aircraft Owners and Pilots Association. Slijedili su ga Rolexov Cosmograph, Omegin Speedmaster Professional itd.

Ipak, jedino je model Omega Speedmaster uspio proći NASA- ine testove. Kada je Neil Armstrong kročio na Mjesec, imao je na ruci Speedmaster. Od tada se taj model zove Moonwatch, a od 1974. na kućištu ima ugravirano:  "Prvi sat koji je nošen u svemir".

Satovi za utrke

Da sportski sat ne mora nužno izgledati kao Rolexov Oyster dokazao je ručni sat vječnoga dizajna, koji danas slovi za klasiku. Elegantni Reverso Jaeger-LeCoultrea počeo je karijeru 1931. kao sportski sat za elitni krug igrača pola. Tada je potpuno novo rotirajuće kućište jamčilo satu optimalnu otpornost na udarce, a safirno staklo otpornost na ogrebotine.

Četrdeset godina poslije, Audemars Piguet predstavio je model Royal Oak kao preteču modernog, dinamičnog ručnog sata. Patek Philippeov Nautilus, IWC-ov Ingenieur, te Riviera Baume & Merciera slijedili su put Royal Oaka, te također postali vrlo uspješni modeli.

Osim s klasičnim sportovima, mehanički su satovi na poseban način povezani i s motociklizmom. Svoj su procvat mehanički satovi doživjeli 50-ih i 60-ih godina pojavom utrka na duge staze tijekom kojih su se vozači i suvozači morali sami pobrinuti za mjerenje vremena. Iz tog vremena potječe poznati Rolex Daytona, koji je nazvan prema automobilskoj utrci na Floridi. Tadašnje zvijezde poput Stevea McQueena i Paula Newmana nosile su uočljive Rolexove i Heuereove modele.

Satovi su od svoga nastanka početkom prošlog stoljeća prestali biti područje poznatih stručnjaka koji su stekli ugled ovakvom vrstom satova, poput Breitlinga, TAG Heuera ili Rolexa. Danas se raspon sporstkih satova kreće od jeftinijih plastičnih, do vrtoglavih iznosa.

Z.